Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro doveden je u nedjelju u pritvorski centar u New Yorku nakon što je predsjednik Donald Trump naredio američki napad radi hvatanja južnoameričkog čelnika i preuzimanja kontrole nad zemljom i njezinim ogromnim rezervama nafte.
Kao dio dramatične operacije rano u subotu, zbog koje nije bilo struje u dijelovima Caracasa i napadnuti su vojni objekti, američki specijalci uhvatili su Madura i njegovu suprugu Ciliju Flores te ih helikopterom prevezli do broda američke mornarice prije nego što su ih zrakoplovom prevezli u SAD.
“Vodit ćemo zemlju sve dok ne budemo mogli provesti siguran, pravilan i razborit prijelaz”, rekao je Trump na konferenciji za novinare u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.
Mjesecima je njegova administracija kritizirala 63-godišnjeg Madura zbog onoga što je nazvala njegovom umiješanošću u slanje droge u SAD. Pojačala je pritisak masovnim vojnim gomilanjem na Karibima i nizom smrtonosnih raketnih napada na navodne brodove za krijumčarenje droge.
Tko je sada legitimni predsjednik Venezuele?
prije {hours}h
prije {minutes} min.
SAD ukinuo ograničenja letenja nad karipskim nebom
Sjedinjene Države u subotu su obavijestile zrakoplovne tvrtke da će ograničenja letenja za karipski zračni prostor isteći u ponoć po istočnoameričkom vremenu tako da se letovi mogu nastaviti, rekao je ministar prometa Sean Duffy.
Velike zrakoplovne tvrtke su poslije američkog napada na Venezuelu i uhićenja njezina predsjednika Nicolasa Madura otkazale stotine letova.
Čini se da je komercijalni zračni promet iznad venezuelskoga zračnog prostora stao nakon subotnjeg napada, barem tako pokazuju snimke na platformi za praćenje letova FlightRadar24.
Ključni prijevoznici, poput United Airlinesa, American Airlinesa, Spirita i Delte objavili su da se spremaju za nastavak letova za Karibe.
Nekoliko europskih i južnoameričkih zrakoplovnih tvrtki također je bilo otkazalo letove.
U obavijesti zrakoplovnim tvrtkama Savezna uprava za zračni promet je objavila da je zatvorila zračni prostor za američke prijevoznike “zbog rizika za sigurnost leta povezanih s vojnim aktivnostima koje su u tijeku”.
U drugim sigurnosnim obavijestima za zračne prijevoznike koji nisu iz SAD-a, agencija ih je upozorila da ne lete nad venezuelskim zračnim prostorom.
Rubio: “Ne treba nam venezuelanska nafta“
“Ne treba nam venezuelanska nafta. U Sjedinjenim Američkim Državama imamo dovoljno nafte. Ono što nećemo dopustiti jest da naftna industrija u Venezueli bude pod kontrolom protivnika Sjedinjenih Država… Zašto je Kini potrebna njihova nafta? Zašto je Rusiji potrebna njihova nafta? Zašto je Iranu potrebna njihova nafta?
Nećemo dopustiti da zapadna hemisfera bude baza djelovanja protivnika, konkurenata i suparnika Sjedinjenih Država… Želimo vidjeti da prihodi od nafte te zemlje koriste narodu Venezuele“, rekao je Rubio za NBC.
Tko trenutačno upravlja Venezuelom?
U intervjuu za NBC, Marca Rubija više su puta pitali i o tvrdnji Donalda Trumpa da SAD ima cilj “upravljati“ Venezuelom.
Međutim, Rubio je izbjegao izravno odgovoriti na pitanje tko trenutačno vodi zemlju.
“Ukratko… očekujemo promjene u Venezueli, promjene svih vrsta – dugoročne i kratkoročne.“
“Želimo da se Venezuela kreće u određenom smjeru, jer ne samo da smatramo da je to dobro za narod Venezuele, nego je i u našem nacionalnom interesu.“
Rubio: SAD nije u ratu s Venezuelom
Marco Rubio dao je intervju američkim partnerima NBC Newsa u emisiji Meet The Press, prenosi skynews.
Na pitanje je li SAD sada u ratu s Venezuelom, američki državni tajnik umanjio je ozbiljnost situacije.
“Nema rata… Mislim, mi smo u ratu protiv organizacija za krijumčarenje droge, ali to nije rat protiv Venezuele.
Provodimo američke zakone vezane uz naftne sankcije. Sankcionirali smo određene subjekte. Idemo na sud, dobijemo nalog i zaplijenimo te brodove s naftom, i to će se nastaviti.“
Dodao je da trenutačno nema američkih snaga na terenu u Venezueli. Prema Rubiju, vojnici su bili na tlu “otprilike dva sata“ kada su zarobili
SDP: Tko određuje što je viši cilj i s kojim pravom?
“U današnjem svijetu opasno su se pomaknule granice onoga što se smatra prihvatljivim u međunarodnim odnosima. Nasilje i vojna agresija sve se češće relativiziraju i opravdavaju navodnim višim ciljevima, bez poštivanja temeljnih načela međunarodnog prava i povelje UN-a. U slučaju zarobljavanja venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura potrebno je postaviti ključno pitanje: tko određuje što je viši cilj i s kojim pravom?
“Opasna logika”
Možemo vjerovati da predsjednik Donald Trump želi da svijet bude bolje mjesto i da je upravo on svim svojim živim bićem posvećen tome da ljudima Venezuele donese demokraciju. No jednako je legitimno pitati se nije li pravi motiv kontrola resursa, poput nafte, te širenje političke i ekonomske moći bez obzira na posljedice. Kojem Trumpu vjerujemo, onom koji želi mir i dobro ili onom koji želi zgrtati moć i bogatstvo bez obzira na cijenu i posljedice? Dvojbe o stvarnim motivima pojačava i relativno nedavna izjava potpredsjednika SAD-a J.D. Vancea koji je rekao da ne možemo ignorirati želje predsjednika Trumpa da SAD stekne kontrolu nad Grenlandom. Time se otvara opasna logika prema kojoj se teritoriji i suverenitet država promatraju kao pitanje volje moćnijeg, a ne međunarodnog prava.
“Izostanak jasnog i principijelnog stava Vlade”
Upravo zato zabrinjava izostanak jasnog i principijelnog stava Vlade Republike Hrvatske, kao i suzdržanost Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koje opravdava američku intervenciju pozivanjem na nedostatak demokratskog legitimiteta režima u Venezueli. Nažalost, sličan oprez pokazuje i Europska unija, u kojoj presudan politički utjecaj imaju europski pučani, u čiju političku obitelj pripada i HDZ. Ostaje otvoreno pitanje hoće li ti isti akteri primijeniti slične kriterije ako se sljedeća američka intervencija bude odnosila na Grenland?
Tvrdnja da SAD intervenira ili zauzima stavove isključivo zbog demokracije jednostavno ne stoji. Ako je nedostatak slobodnih izbora kriterij, onda se postavlja pitanje zašto SAD surađuje s nizom autoritarnih režima, dok se demokracija spominje samo ondje gdje to odgovara geopolitičkim interesima. U tom kontekstu vrijedi skrenuti pozornost na reakciju američkog senatora Bernieja Sandersa, koji je jasno upozorio da je predsjednik Trump ovom akcijom prekoračio svoje ustavne ovlasti i djelovao mimo Kongresa. To je suština problema: donošenje odluka o ratu i miru bez demokratske kontrole, bez predstavničkih tijela i bez odgovornosti prema građanima. Nažalost, ekstremizam ima sve više svojih poklonika i u Europi, pa i u Hrvatskoj.
“Hrvatska mora imati jasan, suveren i principijelan stav”
SDP smatra da Hrvatska mora imati jasan, suveren i principijelan stav. Poštivanje međunarodnog prava, multilateralizma i demokratskih procedura ne smije biti selektivno niti podređeno interesima velikih sila. Zatvaranje očiju pred nasiljem danas znači prihvaćanje još većeg nasilja sutra. To je granica koju odgovorna politika mora jasno povući. U suprotnom svijet će sve više postati poprište sukoba autoritarnih sila, a sve manje prostor suradnje suverenih država”, napisali su iz SDP-a u priopćenju.
Možemo: Osuđujemo vojnu intervenciju SAD-a u Venezueli
Oko 90 pripadnika vojske ozlijeđeno u napadima
Stižu prva izvješća o ozljedama u vojsci nakon američkih zračnih napada izvedenih jučer ujutro.
Prema navodima nevladine organizacije Mreža liječnika, ozlijeđeno je oko 90 pripadnika venezuelanskih oružanih snaga.
Navodi se da je 60 ozlijeđenih zbrinuto u Vojnoj bolnici dr. Carlosa Arvela, dok je još 30 prijavljeno u manjoj bolnici u kompleksu Fort Tiuna.
Udruga također upozorava da za nekoliko smrtnih slučajeva još uvijek nema potvrđenih podataka, javlja Sky News.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH poduprlo operaciju SAD u Venezueli
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine pozdravilo je u nedjelju američku akciju u Venezueli u kojoj je uhićen predsjednik te zemlje Nicolas Maduro.
Službeno Sarajevo naziva Madura diktatorom koji je represivnim mjerama vladao južnoameričkom državom.
“Svijet bi bio bolje mjesto bez vladara poput Nicolasa Madura”, stoji u priopćenju ministarstva u kojem se ističe da je SAD najvažniji strateški partner i prijatelj BiH.
Supruga Trumpovog savjetnika objavila kartu Grenlanda i napisala “uskoro”
Danski veleposlanik pozvao je na “puno poštovanje” nakon što je supruga Trumpova savjetnika dala naslutiti moguću aneksiju Grenlanda.
Papa Lav smatra da Venezuela mora ostati neovisna država
Papa Lav je u nedjelju rekao da s „dušom punom zabrinutosti” prati razvoj događaja u Venezueli nakon operacije SAD-a u kojoj je uhvaćen diktator Nicolas Maduro, naglasivši da Venezuela mora ostati neovisna država.
Čelnik Katoličke crkve naglasio je da nakon zbacivanja Madura na prvom mjestu mora biti dobrobit stanovnika južnoameričke države.

Lav, prvi američki papa, smatra da Venezuela mora ostati neovisna država i da se moraju poštivati ljudskih prava, prenosi Reuters.
„Dobrobit dragog naroda Venezuele mora biti iznad svih drugih stvari i voditi do nadilaženja nasilja, prema putovima pravde i mira i jamstvu suvereniteta zemlje“, rekao je Lav nakon Angelusa na Trgu svetog Petra u Rimu.
Američki predsjednik Donald Trump dan ranije je rekao da će SAD u prijelaznoj fazi preuzeti kontrolu nad Venezuelom, a Maduro je odveden u pritvor u New Yorku.
Lav je i ranije kritizirao Trumpovu politiku, a u prosincu ga je pozvao da protiv Madura ne






